Ovaj naslov i tekst su povezani s naslovom i tekstom ” Dvadeset i pet godina u župi Kruševo od 1989. do 2014.” vidi ovdje

Mnogi krajevi i mjesta, obitelji i rodovi imaju svoje znakove. Najčešće su to grbovi, barjaci i zastave. I u Kruševu već dugo postoji želja za grbom, barjakom i zastavom. Dugo smo tražili nekoga “od zanata” da nam načini označja koja bi nas u budućnosti označavala. Za ideje imali smo i teme. Izvorište ideja bijaše nam nekropola stećaka. Nekropola stećaka, u crkvenom Šematoriju je povijesni znamen našega kraja. Na stećcima nekropole ima više znakova. Od znakova uzetih sa stećaka moglo bi se učiniti ne samo jedno nego više znamenja. Dakle, one simbole koje smo planirali staviti u grb, barjak i zastavu našli smo na stećcima.

U početnoj ideji i razmišljanju htjeli smo da u kruševskom grbu, barjaku i zastavi budu povijesni znaci našega kraja i opći povijesni znakovi hrvatskoga naroda. U sastavljanju grba, barjaka i zastave, osim dimenzija i uobičajenoga vanjskog izgleda u bilo kojim simbolima nismo htjeli nikoga kopirati. Htjeli smo biti svojstveni, da nam grb, barjak i zastava budu kruševski i unikatni. Rekoh, imali smo ideja i “materijala” da temu ostvarimo. Ali smo dugo tražili osobu koja bi naše ideje pretvorila u djelo. I tu smo naišli na problem.

U suradnji s gosp. Ilijom Skočibušićem (akademski kipar, asistent na Akademiji likovne umjetnosti na Širokom Brijegu i profesor likovne umjetnosti u Gimnaziji Marko Marulić u Tomislavgradu) i gosp. Mladenom Ivešićem (akademski slikar, magistar slikarstva, asistent na Akademiji likovne umjetnosti na Širokom Brijegu) došli smo do mogućih ostvarenja. Družeći se s Ilijom i Mladenom iznijeli smo im početkom 2012. ideju da oni izrade mogući barjak, zastavu i grb Kruševa. Ilija je prepustio ostvarenje ideje Mladenu.

Prenijeli smo Mladenu u razgovoru ono što bismo mi htjeli. Pokazali smo mu stećke i bogatstvo znamenja koje se na stećcima nalazi.

Na stećcima su brojni simboli i znakovi. Na jednom sljemenastom stećku ima više simbola: na jednoj njegovoj strani isklesane su dvije figure koje se drže za ruku, na drugoj konjanik na konju s ispruženim kopljem i štitom, za sobom vodi konja bez jahača, na trećoj strani nalazi se figura u mirnom stavu s kopljem i štitom. Na više stećaka nalazi se po jedna ili više rozeta, samostalnih mačeva te mačevi sa štitom i na štitu polumjesec. Na više drugih stećaka nalaze se štitovi, koplja, simbol mjeseca, polumjeseca i biljnih ukrasa u stilu pletera. Na “velikom” stećku neki vide portal zgrade s arkadama, drugi u istim znakovima vide poredane mačeve s pleterom iznad njih. Na temelju viđenih simbola sa stećaka Mladen je krenuo najprije u izradu grba. Kada je rješenje grba bilo završeno, počeli smo razgovore o idejama koje bi trebale biti prenesene na barjak i zastavu. Onoga časa kada je bilo sve završeno (10. srpnja 2012.), urađene uzorke na papiru izložili smo u župnome uredu. O Ilindanu i sve do svršetka rujna 2012. mnogima smo prikazivali urađene uzorke. Željeli smo čuti mišljenje naroda i svećenika koji su za Ilindan i preko ljeta dolazili u župnu kuću. Sve opaske koje su iznesene pribilježili smo i prenijeli Mladenu da bi i on na njih računao pri konačnoj izradi grba, barjaka i zastave.

Svršetkom rujna odlučili smo uraditi veće barjake, a zastave u dvije dimenzije, manje za potrebe stalaka na elektrostupovima i veće za potrebe jarbola na ulazu u crkveno dvorište, za jarbole kod spomenika, za stalke u dvorani i stalke za “vanjske” Mise o Ilindanu. U isto vrijeme dok su se izrađivali barjaci i zastave dali smo da se urade i potrebni stalci za elektrostupove od Doma do crkve. Sve je bilo završeno, stalci i barjaci i sve postavljeno pred “Dan Kruševa” 2012.

Grb Kruševa

Vanjski oblik grba je uobičajeni, u obliku slova “U” sa špicastim završetkom u gotskom stilu. Obrubljen je s dvije niti označene s dvije boje. Prva (vanjska) boja je crvena isprekidana s bijelom bojom koja grb povezuje s pozadinom. Druga (nutarnja) boja je crna i ona okružuje cijeli grb. U grbu dominiraju četiri boje: plava, bež, bijela i crvena. U plavoj boji prikazane su hrvatske planine i more, u bež boji prikazano je svjetlo i vedro nebo. U bijeloj boji prikazane su figure čovjeka, nutarnji dio amblema crkve i stećka, nutarnji dio koplja i rozete i natpis “Kruševo”. U crvenoj boji, obrubljenoj s crnim crtama označena je lenta u kojoj je stavljen natpis “Kruševo”.

Unutar grba smješteno je više simbola: amblem sačinjen u cjelinu od grba i crkve, mač, rozeta, ljudi u kolu, iznad grba je natpis “Kruševo”.

Glavni amblem u grbu čine dijelovi crkve i dijelovi preuzeti s “velikoga” stećka. Sa stećka smo uzeli portal i stavili ga za portal crkve. Portal na “velikom” stećku prikazan je s mačevima i obrubima oko mačeva. U jednom, zaista umjetničkom zahvatu, prikazani su i mačevi i stupovi portala koji završavaju s uspješno izrađenim, svojstvenim kapitelima. Na ravnoj površini stećka stavljen je krov crkve s rozetom i visećim arkadama ispod kosina krova. Na krovu se nalazi križ. Do cjelokupnoga medaljona smješten je zvonik. Na zvonik nismo stavili križ, smatrali smo da je dovoljno jedan križ na pročelju crkve odnosno portala. Ovakvim zahvatom dobili smo sa simbolima preuzetih s “velikog” stećka i preuzetih detalja s crkve jednu središnju cjelinu unutar grba. Amblem stećka i crkve smješten je dijelom u plavu, a dijelom u bež boju. Da bi cijeli amblem crkve i stećka bio naglašen, izdvojen je crtom crnoga obruba.

Mač. Desno od amblema crkve i zvonika nalazi se mač. Mač je obrubljen crnom bojom, a ponutrica mu je označena bijelom bojom. Rukohvat mača izrađen je u obliku trolista djeteline. Dio rukohvata i dio mača nalazi se na prostoru bež boje, boje neba, a veći dio, s oštricom smješten je u plavoj boji – zaboden u planinu i more. Hoće se reći nebo se spustilo duboko u zemlju, duboko u more. U cjelokupnoj ponutrici grba mač je poveznica između dvije boje plave i bež boje – boje neba i boje planina i mora.

1. U gornjem dijelu s lijeve strane grba nalazi se rozeta. Rozeta je označena u dvije boje. Ponutrica joj je bijela, a obrubi i razdiobe unutar rozete označene su crnom crtom. Simbol rozete uzet je sa stećaka. Ona u značenju grba označava rozetu – ružu, ali i sunce koje obasjava zemlju, more. Rozeta je u cijelosti smještena u bež boju – boju neba.

U ponutrici rozete nalazi se manja rozeta, središnji dio veće rozete. Iz manje rozete označene krugom i točkom ističu se četiri lepeze, četiri latice ružinog cvijeta. Između latica smještene su četiri točke. Točke unutar rozete stavljene su da bi rozeta u cijelosti bila naglašenija.

1. U donjem dijelu koje prelazi u zaokruženi dio grba smještene su figure spojene u razigrano kolo. Simbol je preuzet sa stećka “sljemenaka”. Lijepa je to simbolika u kojoj je povezana prošlost sa sadašnjošću i poruka za budućnost. To je lijepa ideja i za razmišljanje. Već sam gore rekao kako se na stećku “sljemenaku” nalaze dvije figure koje se drže za ruku, dva prijatelja, a na drugoj strani stećka nalazi se konjanik s kopljem i štitom. Konjanik vodi konja bez jahača, a na trećoj strani prikazana je figura u mirnom stavu koja drži koplje okrenuto prema zemlji sa štitom u ruci. Poruka stećka je jasna, bila su dva prijatelja, držali su se kao dva brata, ruka za ruku, ali ih je nesreća rata rastavila. Vraća se ratnik s kopljem i štitom, koplje mu je okrenuto u izbačaj, a štit u zaštitu prsa i vodi konja na kojem više nema njegova poginulog prijatelja. Ovo je jedno od mogućih tumačenja i razmišljanja, iako se simbolika s rečenoga stećka može i drugačije tumačiti.

Ovu sliku sa stećka gdje se dva prijatelja drže za ruku, mi smo u grbu povezali u više figura (pet) i sve ih svrstali u zagrljaj, u razigrano, prijateljsko kolo.

Natpis “Kruševo” smješten je u gornjem središnjem dijelu grba. Upisan je na crvenoj lenti, presavijenoj u krajevima. Razmišljali smo da slova Kruševa napišemo u glagoljici, od te ideje smo odustali i stavili slova latinice.

Barjak Kruševa

1. Zamislili smo barjak u uobičajenim dimenzijama i odnosima. Obično se barjaci rade da jedna dimenzija širine ide na dvije dimenzije visine. U tim odnosima i mi smo zamislili naš barjak.

Boje i simboli u barjaku. Boje se slično ponavljaju u sva tri znakovlja: na grbu, barjaku i zastavi. Razlika je u tome što su dominantne boje različito postavljene. Dominantna boja na barjaku je bijela. Obrubi su crveno-plavi. U gornjem dijelu barjaka, unutar plavoga obruba, smješteno je sedam figura svrstanih u kolo. Figure su bijelom bojom sastavni dio ponutrice barjaka, a obrubima su sastavni dio plave boje.

U središnjem dijelu barjaka nalazi se grb Kruševa.

Donji dio barjaka, izrezan je u dva “V” proreza. Krajnji dio proreza, proširen je u obrubu crvenom bojom. U proširenom dijelu crvenog “V” proreza stavili smo hrvatski troplet zlatnom bojom izvezen. Htjeli smo i na barjak i zastavu staviti taj najstariji hrvatski znamen – hrvatski troplet.

Zastava Kruševa

U istom paketu razmišljanja htjeli smo da se urade grb, barjak i zastava Kruševa. Slijed ostvarenja ideja već je opisan u drugim tekstovima ove kategorije.

Zastavu smo zamisli da se postavlja, nosi ili drži istaknuta na koplju, kako je to i uobičajeno.

1. Dimenzije zastave nismo zamišljali ništa drugačije nego što je to i uobičajeno: jedna širina dvije dužine.

Boje i simboli na zastavi. Boje zastave su postavljene u stilu hrvatskih boja: crven – bijel – plav. Temeljna boja zastave je bijela. Ona se nalazi u široj sredini zastave i poveznica je s crvenim poljima gornjeg dijela zastave. Širina bijele boje je zamišljana dva puta širom od crvene ili plave boje, tj. crvena i plava su jedna polovica zastave, a bijela druga polovica. Unutar bijele boje u sredini zastave smješten je kruševski grb. Grb blago dodiruje crvenu i plavu boju i povezuje ih sa središnjom bijelom bojom.

U gornjem dijelu nalaze se crvena boja – crvene kockice postavljene su u pravokutnik, poredane i ispresijecane s bijelim poljima, cijelom dužinom zastave. Bijela polja povezuju kockice sa središnjom, glavnom bijelom bojom. Crvene kockice, i boje (crven – bijel – plav), te troplet zamišljeni su kao poveznica s osnovnim i glavnim znakovljem hrvatskoga naroda.

Donji dio zastave je svjetloplavom bojom naznačen, prostrt neisprekidano u cijeloj duljini. Širina plave boje je zamišljena isto kao i crvena, jedna četvrtina zastave.

Plava “lenta” zastave popunjena je s dva redoslijeda figura svrstanih u kolo. Kolo iako prekinuto u dva dijela, povezano je grbom i plavom bojom s cjelinom. U jednom, tako i u drugom kolu, nalazi se po šest figura.

Na vrhu zastave stavljen je obšav za koplje. Nasuprot obšava u donjem dijelu kao poveznicu cijele širine stavili smo hrvatski troplet, zlatnom bojom naglašen.