Naziv, smještaj, naseljenost: Naseljenih mjesta, naselja ili područja s nazivom “Kruševo” u hrvatskom narodu ima više. Da bi se razlikovali označavaju se bližim većim mjestom: kod Mostara, kod Stoca, kod Obrovca. Kruševo kod Mostara je područje, a ne selo ili naselje. Smješteno je s desne strane rijeke Neretve, jugozapadno od Mostara, na južnom dijelu Mostarskog blata. Sačinjavaju ga pet sela: Sretnice, Podgorje, Selišta, Krivodol, Čula. Tri sela se savijaju oko južnog dijela Mostarskog blata: Podgorje, Selišta i Čula. Dva sela su smještena u unutrašnjosti iza rečenih sela; Sretnice prema Brotnju (Čitluku) i Krivodol prema brdskom dijelu kruševske zaravni. Područje Kruševa je brdska i kamenita zaravan, s malim poljima unutar kamenitih zaravni. Oko malenih polja, smjestilo se svako od rečenih sela. Podgorje i Čula se nastavljaju s njivama, oranicama, na Mostarsko blato. Krivodol, Sretnice i Selišta imaju nešto njiva i oranica ispod kuća i odvojeni su od Mostarskog blata.

Kamenita zaravan išarana je vrtačama i ograđenim ograda s malenim obradivim lazinama unutar ograda. Malo koja od lazina se može obrađivati traktorom ili bilo kojim drugim većim strojem. Zemlja je u lazinama plitka. To su male parcele s plitkom, tankom, zemljom. Obrađuju se ručno ili s manjim strojevima. Do sada su se obrađivale konjskom zapregom, a sada kultivatorom (frezom).

Stambene i gospodarske kuće u u Kruševu su građene na kamenitim dijelovima poviše obradivih njiva. Nikada do početka osamdesetih godina 20. stoljeća nisu građene na oranicama. Svaka oranica se čuvala i koristila za poljoprivrednu proizvodnju. U selima Kruševa kuće su okupljene u više zaseoka, najčešće svrstane po prezimenima. Tu i tamo među glavnim prezimenom u zaseoku umješalo se po koje i drugo prezime.

Često se krivo shvaća, kako je Kruševo područje u kojem živi veći broj žitelja. Kako je to veće zemljopisno područje, tada se za one koji ne poznaju naseljenost Kruševa doima da tu živi veći broj stanovnika. Nije to tako. Na škrtom kamenjaru bilo je nemoguće organizirati život. Najveći broj žitelja na ovom području izbrojen je u popisu don Ante Romića 1958., on je zapisao da tu živi 1863 osobe. Živjeli su u 284 domaćinstva. Danas u Kruševu ima više domaćinstava, ali manje puno manje osoba: 340 domaćinstava s 1178 osoba.